O Rupama

Općenito

Rupe su naselje u sastavu Grada Skradina, u Šibensko-kninskoj županiji koje se prostire južnim djelom u prodolini uz Visovačko jezero, a sjevernim se djelom proteže brdovitim krajem prema Roškom slapu i Bukovici.
U smislu župne zajednice, župa obuhvaća, osim sela Rupe, naselja Laškovicu, Ićevo, Dračevicu, Roški slap, Ljubičiće, Kakavice i Rogovo.
Naselje Rupe ima dugu povijest koja seže u srednji vijek, a kroz stoljeća, ovo područje bilo je pod utjecajem raznih kultura, uključujući Ilire, Rimljane i Osmanlije, što je ostavilo trag u arhitekturi, običajima i tradicijama. U neposrednoj blizini nalaze se poznata povijesna naselja među kojima vrijedi istaknuti drevni Skradin, grad Šubića Bribir, utvrde/gradove: Rogovo, Kamičak i Trošenj, Uzdah kulu te franjevački samostan Visovac. Današnji Rupljani ponose se svojom poviješću i ističu svoje zaslužne sinove poput Vuka Mandušića, narodnog junaka koji je poginuo kod Zečeva. Sama činjenica da se naselje nalazi u sastavu Nacionalnog parka Krka dovoljno govori o prekrasnim krajolicima kojima su Rupe okružene.

Gospodarstvo u Rupama uglavnom se temelji na poljoprivredi, stočarstvu i turizmu. Mještani se bave uzgojem maslina i vinove loze te proizvodnjom meda i sireva, a turizam je u snažnom rastu zbog neposredne blizine najatraktivnijih lokaliteta Nacionalnog parka Krka koji svojim prirodnim ljepotama privlači posjetitelje iz cijelog svijeta.
Rupe u Šibenskoj županiji idealno su mjesto za one koji traže mir, prirodne ljepote i autentično dalmatinsko iskustvo, povijesne i kulturne sadržaje ili jednostavno žele uživati u prekrasnom krajoliku i aktivnom odmoru pješačenjem, biciklizmom i ribolovom.

Okupljeni Rupljani kroz razne organizacije (udruge, sportske klubove, saveze, crkvenu zajednicu) tijekom godine organiziraju mnogobrojne živopisne manifestacije i događaje iz različitih sfera života u cilju okupljanje mještana Rupa, Ićeva i Laškovice te svih prijatelja koji svojim idejama, znanjem i sposobnostima mogu doprinijeti razvoju ovih mjesta, koji njeguju i potiču sve pozitivne tradicijske vrijednosti, koji podržavaju viziju razvoja ovog prostora u urbanističkom, komunalnom, gospodarsko-turističkom, kulturnom i sportskom aspektu te su voljni brinuti se o zaštiti povijesnog i kulturnog nasljeđa.

Iz povijesti Rupa

Selo Rupe od davnine je pripadalo župi Skradin u Skradinskoj biskupiji, a koja je poznata još iz doba ranog kršćanstva 530. g., kada se spominje na Prvom solinskom saboru.

Isti autor navodi da se u selu Rupe spominje crkva sv. Danijela, pa iz tog zaključuje da su Rupe potpadale pod crkvenu jurisdikciju skradinske župe, tj. Skradinskog gradskog arhiprezbiterijata. Izvori koje navodi spominju da se Rupe tijekom 15. st. nalaze pod jurisdikcijom rogovske utvrde (grada Roga), nedaleko od nestalog zaselka Rogova, kojeg su na desnoj strani Krke na liticama kanjona među gredama, podigli velikaši Šubići (knezovi Bribirski). Kralj Ludovik 1345. godine svojom darovnicom daruje Budislavu Ugriniću Bribirskom i nasljednicima, osim utvrde Rog i Otok (castrum Rog et insula) u kojem prepoznajemo otočić Visovac. U dokumentu iz 1383. spominje se…ecclesia sancti Danielis de Rapgla… (crkva sv. Danijela iz Rupa) gdje pod nazivom Rapgla autor prepoznaje tradirani naziv današnjeg sela Rupe. Današnju crkvu sv. Jurja smješta u povijesni Medov dolac, te smatra da arheološka istraživanja trebaju pokazati da li se položaj crkve sv. Danijela treba tražiti na mjestu crkve sv. Jurja. Nadalje navodi da se 1456. spominje Petrus Ratchouich de uilla Rupe, districtus castri Corni (Petar Ratković iz sela Rupe, kotar utvrde Rog) te navodi izvore koji bilježe da je crkvi sv. Danijela, Dobrola, sin kneza Nikole Bribirskoga, oporučno ostavio novce za obnovu crkvenih potrepština.

Selo Rupe pod Osmanlijama
Probojem Osmanlija pod Gazi Husrevbegom 1522. pali su gradovi Knin i Skradin, a utvrda Rog vjerojatno slijedeće 1523. godine. Rupe su najprije potpale pod Ličko-kliški sandžak (pokrajinu), kasnije Kliški sandžak, u Skradinsku nahiju (općinu) i kadiluk (sudbenu oblast).

Oslobođenjem od Osmanlija (1684.) u ratu između Venecije i Turske (1684.1699.), visovački franjevci su džamiju u Skradinu pretvorili u crkvu, izgradili hospicij i doveli stanovništvo iz okolnih sela gdje su bili župnici.

Prezimena u Rupama

1. Rupe

Prezimena u mjestu

Barišić, Benat, Blaić, Brajković, Crnjak, Čavčić, Čorak, Dugopoljac, Gotić, Jurić, Kovilić, Ljubičić, Mandušić, Marasović, Matas, Mišković, Pajić, Pajić Karega, Pajić Magdić, Pletikosa, Prpa, Radaš, Radnić, Silov, Skelin, Širinić, Tepić, Verović, Zorica, Žižić

Izumrla i nestala prezimena

Ančić, Bašić, Breulj, Bulaja, Cekin, Crnoević, Drašković, Dubičić, Fabro, Galiot, Gatran (?), Jelić, Kalić, Kovač, Marojević, Pastroević, Radošević, Satran (?), Silov Kukan, Škomrlj, Zoričić, Žepina

Prezimena kroz povijest

God. 1709. u mjestu žive: Bulaja, Crnoević, Dubičić, Dugopoljac (2), Galiot, Jelić, Jurić (2), Kalić, Kovilić. Ljubičić, Mandušić, Maroević, Paić, Radnić, Silov (3), Škomrlj (3), Zoričić (2), Žižić (2).

1726. Bašić, Breulj, Dugopoljac (2), Jurić, Kovilić, Ljubičić (2), Mandušić, Marasović, Paić (2), Radas, Radnić, Silov (3), Sotran (?), Škomrlj (3), Zoričić (2), Žižić.

1767. Ančić, Crnjak, Drašković, Dugopoljac, Jurić, Koviljić, Ljubičić, Mandušić, Marasović, Maroević, Paić, Pastroević, Radas, Radnić, Silov, Širinić, Škomrlj, Zorićić, Žižić. Svega 39 obitelji.

1786. Crnjak, Drašković, Dugopoljac, Jurić, Kovač, Kovilić, Ljubičić, Mandušić, Marasović. Maroević, Matas, Paić, Pastroe (?), Radas, Radnić, Silov, Širinić, Škomrlj, Zoričić, Žižić.

1802. Crnjak, Draško, Dugopoljac, Duić, Jurić, Koviljić, Ljubičić, Mandušić, Marasović, Matas, Mišković, Paić, Radas, Satran (?), Silov, Širinić, Verović, Zoričić, Žižić.

2. Ićevo

Ićevo se spominje u biskupskim spisima više puta pa i pri popisu stanovništva.

U mjestu 1726. žive: Bulaić, Drašković, Dugopoljac, Jurić, Paić, Žarković, Žižić.

1729. nalaze se: Dugopoljac, Jurić, Ljubičić, Paić (2), Žižić (2)

1786. žive: Draško, Duić, Ljubičić, Žižić.

Izvor: Fra Stanko Bačić “Visovački franjevci u Skradinskoj biskupiji”, 1991. god.

Crtice iz Rupa

Arsen Dedić

Kako je Arsen Dedić napisao i uglazbio pjesmu o Majci Božjoj Marija Majka, Marija žena s posvetom svojoj majci iz Rupa!

Vuk Mandušić - Pogled u prošlost

Zazvonila su toga dana rupska zvona u čast junaku. Vratila se sjećanja na legendu Zagore koja nije potamnjela do danas. Još prije 2001. godine Rupljani su u središtu mjesta, pokraj škole, postavili spomen-obilježje o 350. godišnjici smrti opjevanog narodnog junaka.

Neven Barač – Rupe su mi najljepše na svijetu

Članak sa portala Tjedno.hr, iz feljtona „Svjedok epoha“ gdje g. Neven Barač priča o svom životu u Rupama, u prošlom stoljeću.